Povjerenstvo za kvalitetu rada Škole

 

Ime i prezime Radno  mjesto
dr.sc Irena Habazin Nastavnica strukovnih predmeta-Škola - koordinator povjerenstva

Biserka Režek, dipl. med. techn

Pomoćnica za sestrinstvo , KB“Sestre milosrdnice“

Gordana Pavlek

Predsjednica Vijeća roditelja

Ana Pavlović

Predsjednica Vijeća učenika

mr.sc. Ana Ivaković

Suradnica mreže podrške

  

 

PROŠIRENO POVJERENSTVO ŠKOLE

Sanja Tomljenović, prof. hrvatskog jezika

Zdravka Ljubić, prof. njemačkog jezika

Vesna Grzunov, dipl.ing. biologije

Fani  Radolfi, prof. engleskog jezika

Ksenija Durlen stanić, prof. matematike

Frane Jurlić, prof. matematike i informatike

Daniel  Bašić, prof. matematike i informatike

Irena Koraj, bacc. med. techn.

Nada Mudrovčić, stručni suradnik  savjetnik

Dr.sc. Višnja Pranjić, ravnateljica

 

ŠKOLSKI TIM ZA KVALITETU

 

Školski tim za kvalitetu čine suradnici čiji je cilj osigurati što kvalitetniju izobrazbu svakog učenika, a osnovna mu je zadaća da u školu ugradi proces samovrjednovanja. Budući da ne postoji legislativa koja propisuje strogu strukturu tima i unaprijed zacrtan plan aktivnosti, rad školskog tima temelji se na inicijativi članova čija je zadaća samostalno istraživanje, napredovanje i kontinuirano unaprjeđenje škole. Jasno je da se proces samovrjednovanja razlikuje od škole do škole, stoga se od školskoga tima očekuje da proces samovrjednovanja prilagodi potrebama i specifičnostima svoje škole te da samostalno procijeni, planira i sudjeluje u provedbi aktivnosti kako bi se unaprijedio rad škole.

Svrha procesa samovrjednovanja unaprjeđenje je kvalitete obrazovanja, odnosno unaprjeđenje kvalitete rada škola. U europskoj se obrazovnoj politici započelo s provedbom samovrjednovanja 90-ih godina prošloga stoljeća. Pritom su ključnu ulogu odigrala dva dokumenta: Kvaliteta vrjednovanja obrazovnog rada u školama (1998) i Preporuke Europskog parlamenta i Europskog savjeta (2001). Uvođenje vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja škola u obrazovni sustav Republike Hrvatske započelo je školske godine 2006./2007., točnije u svibnju 2006. godine. Iste je godine u Školi za medicinske sestre Vinogradska provedeno prvo samovrjednovanje, što pokazuje spremnost Škole da se bavi sobom radi razvoja i unaprjeđenja rada uz prihvaćanje odgovornosti za postignute rezultate.

Uspješno samovrjednovanje škole proces je unaprjeđenja kvalitete koji se planira i ostvaruje unutar škole, a temelji se na uzajamnom povjerenju, vjeri u snagu vlastitoga razvoja i spremnosti djelatnika na samokritičnost bez vanjskih pritisaka (Bezinović, 2007). Samovrjednovanje je znanstveno i stručno osmišljen postupak koji omogućuje nastavnom osoblju da na temelju sustavnog praćenja, analiziranja i preispitivanja samostalno unaprijedi vlastiti odgojno-obrazovni rad. Pritom je važno samostalno odrediti smjer i intenzitet djelovanja koji je određen odgovorima svih subjekata škole na sljedeća pitanja (Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola, 2010):

• Koliko je učinkovita naša škola, tj. koliko ostvaruje svoj program, zadatke i ciljeve?

• Kako se u školi osjećaju i koliko u radu i razvoju napreduju naši učenici?

• U čemu je naša škola izvrsna, odnosno čime se možemo ponositi?

• Koliko ja kao ravnatelj ili ja kao nastavnik doprinosim ugledu škole?

• Koje su najveće slabosti naše škole? Što bismo u radu trebali mijenjati?

Na ova pitanja trebaju odgovoriti svi subjekti škole: ravnatelj (u dijelu koji se odnosi na organizaciju, vođenje, suradnju sa zaposlenicima i roditeljima učenika te u odnosu na okruženje, uvjete rada, razvoj kulture i identitet škole), nastavnici i stručni suradnici (u dijelu koji je neposrednije vezan uz stalni proces provedbe, analiziranja i planiranja vlastitog odgojno-obrazovnoga rada te osobnog doprinosa cjelokupnom životu škole) te učenici koji trebaju razvijati sposobnost za objektivno sagledavanje, planiranje, praćenje, vrjednovanje i poboljšavanje svojih aktivnosti. I roditelje treba uključiti u proces samovrjednovanja kako bi prepoznali svoju odgovornost i zadaću u odgojno-obrazovnom radu te vlastitim mogućnostima doprinosili napretku škole. Svi zajedno mogu neposredno djelovati uključujući se u rad školskog tima za kvalitetu.

Školski tim za kvalitetu čine svi zainteresirani sudionici škole: zaposlenici škole (ravnatelj, stručni suradnici, nastavnici, administrativno i tehničko osoblje); učenici (predstavnici vijeća učenika, predstavnici razrednih odjeljenja, pojedini učenici); roditelji (predstavnici vijeća roditelja, pojedinci; predstavnici lokalne zajednice. Čini ga najmanje šest osoba, a najveći broj uključenih nije ograničen, već ovisi o specifičnostima svake pojedine škole.

Rad školskog tima za kvalitetu, prema hrvatskom modelu samovrjednovanja škola temelji se na odgovorima na tri ključna pitanja:

Koliko je dobra naša škola?- koliko smo zadovoljni radom škole u odnosu na postavljene ciljeve, te koliko nam je potrebno i korisno samovrednovanje

Kako to znamo?- opisujemo korištenje objektivnih mjerila u procjeni stanja

Što učiniti da budemo bolji?- objašnjavamo pripremu i sadržaj izvještaja i plana razvoja u svrhu unaprjeđenja kvalitete

U našoj školi, Školski tim za kvalitetu broji 11 zaposlenika Škole (ravnateljica - Štefa Sudar, nastavnici i stručni suradnici - Daniel Bašić, Ksenija Durlen Stanić, Vesna Grzunov, Irena Habazin (voditeljica tima), Frane Jurlić, Robert Kapš, Irena Koraj, Nada Mudrovčić, Fani Radolfi, Sanja Tomljenović), jednog predstavnika Vijeća učenika (Tanja Slišković), jednog predstavnika Vijeća roditelja (Vilma Kolarić) i jednog predstavnika lokalne zajednice (Biserka Režek). Pojedini članovi tima imaju svoje uloge koje nisu strogo zacrtane, već se mogu mijenjati ovisno o trajanju procesa samovrjednovanja i prema razvojnim potrebama škole. Sadašnji voditelj, odnosno voditeljica tima je Irena Habazin, zapisničar je Robert Kapš, a ostali članovi tima preuzimaju uloge i zadatke u skladu s prioritetnim područjima i specifičnim ciljevima i zadatcima koji proizlaze iz procesa samovrjednovanja. Osim toga, bitno je naglasiti da za sve ciljeve i aktivnosti nisu zaduženi i ne ostvaruju samo članovi tima za kvalitetu već svi sudionici Škole koji su se u proces samovrjednovanja uključili nizom aktivnosti ovisno o prioritetnim područjima unaprjeđenja.

Tijekom školske godine 2011./2012. Školski tim za kvalitetu sastao se sedam puta, a broj nazočnih članova ovisio je o svrsi sastanka. Do sada je održan i jedan sastanak s vanjskim suradnikom mreže podrške samovrjednovanju škola (Ana Ivaković).

Aktivnosti članova tima uključivale su uz aktivno sudjelovanje na sastancima tima i niz zadaća koje su uspješno obavili sukladno svojim sposobnostima i u svoje slobodno vrijeme. Nakon što su proučili Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola, pripremili su analizu Upitnika o samovrjednovanju srednjih škola, pokazatelje rada i postignuća Škole i učenika, KREDA analizu i Školski razvojni plan. Školski razvojni plan uključivao je sva područja u kojima bi se željele učiniti pozitivne promjene, ali nakon prvog susreta sa suradnikom mreže, prilagođen je realnim mogućnostima realizacije do kraja nastavne godine te je od navedenih deset prioritetnih područja odabrano samo jedno područje: Praćenje i vrednovanje i to u dijelu koji se odnosi na izostanke učenika.

Aktivnosti su planirane na temelju uputa iz Priručnika za samovrjednovanje srednjih škola, analize Upitnika o samovrjednovanju srednjih škola, pokazatelje rada i postignuća Škole i učenika, KREDA analizu i redefiniranog Školskog razvojnog plana. Do sada su članovi tima uz podršku zaposlenika Škole proveli sljedeće aktivnosti:

- informirali članove Nastavničkog vijeća o tijeku procesa samovrjednovanja Škole i aktivnostima vezanima uz Razvojni plan i strategiju cjelokupnog razvoja

- izradili, distribuirali, analizirali anketne listiće za ispitivanje stavova i ponašanja učenika u vezi s izostancima

- izradili, distribuirali, analizirali anketne listiće za ispitivanje stavova i ponašanja roditelja u vezi s izostancima njihove djece

- izradili, distribuirali, analizirali anketne listiće za ispitivanje stavova i ponašanja u vezi s izostancima s nastave

- koordinirali s predsjednicima stručnih aktiva o stavovima i mišljenju članova aktiva o mogućim aktivnostima usmjerenim na smanjivanje broja izostanaka i načinu samoevaluacije nastavnika

- koordinirali s razrednicima

- roditeljski sastanci (temu planiranog predavanja pomoćnice ravnatelja za sestrinstvo KBC Sestre milosrdnice odradili su razrednici)

- satovi razrednika (temu planiranog predavanja pomoćnice ravnatelja za sestrinstvo KBC Sestre milosrdnice odradili su razrednici)

- izradili ujednačene kriterije opravdavanja izostanaka na razini Škole

S obzirom na rezultate dobivene anketiranjem učenika, roditelja i nastavnika, članovi tima su izradili i još je u tijeku distribucija i analiza evaluacijskih listića učenika o vrednovanju nastavnog procesa i prijedlozima za unapređenje kvalitete nastave.

Na temelju rezultata dobivenih provedenim anketiranjem i analize primjene ujednačenih kriterija opravdavanja izostanaka na razini Škole, tim za kvalitetu izradit će program praćenja, vrednovanja i postupanja s obzirom na izostanke učenika za sljedeću školsku godinu.

Članovi tima održat će i drugi sastanak s vanjskim suradnikom mreže podrške samovrednovanju škola i to do 2. srpnja 2012. godine. Osim toga, odredit će sljedeće prioritetno područje za koje je potrebno izraditi razvojni plan.

Članovi Školskog tima za kvalitetu su svjesni kako im je njihov entuzijazam i uloženi trud pomogao jasnije vidjeti dobre i slabe strane naše Škole, identificirati područja poboljšanja, planirati i provesti aktivnosti koje će, bez sumnje, rezultirati pozitivnim promjenama. Članovi tima zahvaljuju zaposlenicima Škole, učenicima i njihovim roditeljima koji su se aktivno uključili u samovrjednovanje te time pokazali da samovrjednovanje vide kao značajan čimbenik unaprjeđenja kvalitete obrazovanja, odnosno unaprjeđenje kvalitete rada naše škole. Nadamo se da će se dobra suradnja nastaviti.

Dr. sc. Irena Habazin

 

Literatura:

 

1. Bezinović, P. (2007): Priručnik za samovrjednovanje škola. Zagreb: IDIZ

2. DeclarationfromConferenceinVienna on 20/21 November 1998. http://ec.europa.eu/education/archive/poledu/vienna_en.html.

3. Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola (2010): Republika Hrvatska, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Recommendation of the European Parliament and of the Councilof 12 February 2001.